Šah-mat, Satoshi?' Adam Back reagirao na stav Ledgerova suosnivača o nalazima umjetne inteligencije vezanima uz ECDSA
Claude je, prema objavi od 16. listopada 2026., otkrio podrijetlo seedova NIST P-krivulja, a Nicolas Bacca, suosnivač tvrtke Ledger, na X-u je to popratio kratkim komentarom "Checkmate Satoshi". Riječ je o otkriću koje je pokrenulo raspravu o sigurnosti kriptografskih standarda i odluci Bitcoina da ne koristi NIST P-256 krivulju.
U manje od pola sata Claude je otkrio podrijetlo seedova NIST P-192, P-224, P-256, P-384 i P-521. Pokazalo se da oni nisu rezultat hash algoritma, nego izlaz generatora slučajnih brojeva lrand48 iz C biblioteke, pokrenutog Unix vremenskom oznakom. To je važno jer su kriptografi 26 godina sumnjali da bi NSA-ini tajanstveni seedovi mogli skrivati backdoor. Adam Back, izvršni direktor Blockstreama, rekao je da je za nejasnoću kriva NSA jer nije objavila ponovljive korake za generiranje svojih NIST krivulja, a Bacca je odgovorio da je unatoč tome nastala dobra šala.
Kontekst
NIST je 2000. uključio P-256 krivulju u standarde, s parametrima izvedenima hashiranjem 160-bitnog seeda. Seed je dostavila NSA, a njegovo podrijetlo nikada nije objašnjeno, pa nagađanja o backdoorima nisu prestala. U raspravi se ponovno aktualiziralo pitanje zašto Bitcoin koristi secp256k1, a ne r1 (P-256). Pete Kim, voditelj Coinbase novčanika, naveo je da je na odabir secp256k1 u Bitcoinu i Ethereumu snažno utjecao strah od NSA-ina backdoora, uz napomenu da se pokazalo da backdoora ipak nema. Jedan kripto korisnik istaknuo je da ono što je razriješeno u 30 minuta nije samo broj, nego i 26 godina globalne internetske paranoje.
Ključne brojke
Ključni brojevi iz izvornog teksta uključuju manje od pola sata za Claudeovo otkriće, pet NIST P-krivulja (P-192, P-224, P-256, P-384 i P-521), 26 godina sumnji kriptografa, 2000. kao godinu uključivanja P-256 u standarde, 160-bitni seed te 30 minuta koliko se spominje u raspravi o razriješenom otkriću. Spominju se i 1990-e, kada se generator slučajnih brojeva koristio sa seedom temeljenim na vremenskim oznakama, te broj 7 kao koeficijent u secp256k1.
Što to znači
Otkriće čini backdoore manje vjerojatnima, ali ne čini ECDSA manje sigurnim. Bitcoin nikada nije koristio NIST P-krivulje, pa se rasprava više odnosi na povjerenje u standarde i na odluku Satoshija Nakamota da odabere secp256k1. Dio rasprave vraća se na tezu da je Satoshi možda izbjegao NSA-inu P-256 krivulju zbog tajanstvenosti seeda, jer je lakše vjerovati broju 7 u secp256k1 nego koeficijentu u P-256. Zato je otkriće važno kao objašnjenje dugogodišnje sumnje, ali i kao podsjetnik da sigurnost ECDSA-e nije dovedena u pitanje.
Što slijedi
U nastavku se očekuje daljnja rasprava o tome kako su NIST krivulje nastale i zašto NSA nije objavila ponovljive korake njihova generiranja. U fokusu ostaje i pitanje Bitcoinove odluke da koristi secp256k1, kao i tumačenje da je otkriće razriješilo dio dugogodišnje paranoje, ali nije promijenilo sigurnosnu procjenu ECDSA-e.