Hoskinson: Vitalikovo upozorenje o umjetnoj inteligenciji moglo bi odgoditi kvantnu zaštitu interneta
Charles Hoskinson, osnivač Cardana, optužio je Vitalika Buterina da potkopava kvantno otpornu kriptografiju spekulativnim upozorenjima o matematičkim probojima potaknutima umjetnom inteligencijom. U objavi od 9. listopada Hoskinson je osporio skepticizam suosnivača Ethereuma prema kriptografiji temeljenoj na rešetkama, tvrdeći da su desetljeća sigurnosnih istraživanja već uzela u obzir poznate slabosti te tehnologije. Upozorio je da bi poticanje razvojnih inženjera da napuste ustaljene pristupe moglo usporiti usvajanje zaštita koje se već uvode u internetsku infrastrukturu i ostaviti sustave izloženima budućim kvantnim napadima.
Rasprava je uslijedila nakon što je Buterin upozorio da bi matematička otkrića potpomognuta AI-jem mogla oslabiti kriptografiju namijenjenu otpornosti na kvantna računala. Buterin je rekao da se Ethereumov dugoročni „lean“ plan razvoja usmjerio prema potpisima i dokazima temeljenima na hash funkcijama, izbjegavajući dizajne temeljene na rešetkama. Hoskinson je odbacio to obrazloženje, optuživši Buterina da je previše uložen u postojeći istraživački smjer Ethereuma da bi preispitao pristup. „The case against lattices is the GNFS story, a.k.a. a hunch about ‘structure,’ and a multiplier pulled out of thin air,“ napisao je Hoskinson.
Spor se tiče postkvantnih alternativa eliptičnim potpisima koje koriste Bitcoin i Ethereum.
Kontekst
Buterinova zabrinutost dijelom se oslanja na povijest faktorizacije cijelih brojeva, gdje su matematički napreci poput general number field sievea znatno poboljšali tehnike napada na RSA enkripciju. Sugerirao je da bi AI mogao donijeti desetljeća usporedivog matematičkog napretka u mnogo kraćem razdoblju, potencijalno otkrivajući neočekivane prečace protiv sustava temeljenih na rešetkama. Hoskinson je rekao da je number field sieve proizašao iz tehnika koje uključuju aritmetičke odnose i glatke brojeve, dok nijedan usporediv mehanizam nije pokazan protiv problema rešetki na kojima počivaju moderni postkvantni standardi.
Istaknuo je više od četiri desetljeća istraživanja, uključujući napretke u redukciji rešetki i algoritmima prosijavanja, koji su postupno poboljšavali napade bez općeg proboja sposobnog poraziti ispravno konfigurirane sustave.
Ključne brojke
Američki National Institute of Standards and Technology standardizirao je 2024. ML-KEM za enkapsulaciju ključa i ML-DSA za digitalne potpise. Hoskinson je rekao da njihovi sigurnosni parametri uzimaju u obzir poznate napade. Odbacio je i Buterinovu ilustrativnu sugestiju da bi množenje veličina ključa s deset moglo zaštititi enkripciju javnog ključa od AI-om potaknutog matematičkog napretka, nazvavši to numerologijom. Tvrdio je da se sigurnosni parametri moraju prilagođavati prema mjerljivim poboljšanjima napadačkih algoritama. Promjena u učinkovitosti napada mogla bi opravdati umjereno veće parametre, dok bi temeljni matematički proboj mogao zahtijevati potpunu zamjenu algoritma.
Što to znači
Hoskinson je osporio i pretpostavku da hash kriptografija nudi veću zaštitu od nepredviđenih matematičkih otkrića. Citirao je povijesne slabosti MD5 i SHA-1 kao dokaz da hash funkcije mogu sadržavati iskoristive strukture, iako ti neuspjesi ne dokazuju ranjivosti modernih konstrukcija poput SHA-256. Njegova kritika protegnula se na Poseidon i Poseidon2, hash funkcije osmišljene za učinkovitu upotrebu u zero-knowledge dokazima i relevantne za Ethereumovo dugoročno kriptografsko istraživanje. Ethereum Foundation financirala je istraživanje Poseidonove otpornosti na algebarske napade, uključujući istrage pomoću Gröbnerovih baza i drugih kriptoanalitičkih metoda.
Hoskinson je tvrdio da i ti dizajni predstavljaju potencijalne mete za AI-potpomognuta matematička otkrića, pitajući zašto bi sustavi temeljeni na rešetkama trebali biti izloženi većem skepticizmu.
Što slijedi
Hash potpisi mogu pružiti kvantno otpornu autorizaciju transakcija. Tehnike rešetki podržavaju i enkapsulaciju ključa za enkripciju i druge napredne kriptografske konstrukcije. Napuštanje istraživanja rešetki moglo bi stoga ograničiti opcije dostupne razvojnim inženjerima koji grade sustave privatnosti, sigurne komunikacije i druge aplikacije koje zahtijevaju te mogućnosti.