Grčka usvojila zakon o oporezivanju kriptovaluta: 10% na dobitke, 15% na staking i DeFi

Grčki parlament u četvrtak je izglasao zakon kojim se uvodi porez od 10 posto na godišnju neto dobit od kriptovaluta veću od 500 eura (557 dolara). Nova pravila trebala bi se primjenjivati od 1. siječnja 2027., a riječ je o promjeni u odnosu na prijedlog iz listopada. Zakon je dio šireg paketa Ministarstva financija koji obuhvaća servisiranje duga, financijski nadzor i državno računovodstvo.

Ako neto dobitak prijeđe prag od 500 eura, porez od 10 posto plaća se na cijeli dobitak, ne samo na iznos iznad praga. Primjer: investitor s 600 eura neto dobitka platio bi 60 eura poreza, a ne 10 eura. Dobitak se u pravilu računa tako da se od vrijednosti dobivene prodajom ili drugim otuđenjem oduzme trošak stjecanja. Prodaja bitcoina za eure porezni je događaj, ali i trošenje kriptovalute na robu ili usluge može se smatrati otuđenjem. Investitori će trebati evidenciju transakcija. Prinosi od stakinga, kripto pozajmljivanja i pružanja likvidnosti DeFi protokolima oporezuju se odvojeno, po stopi od 15 posto, kao kamatonosni dohodak.

Gubici veći od 500 eura mogu se prenositi pet godina i prebijati s budućim dobitcima. Zakon daje 12 mjeseci za dobrovoljnu prijavu prethodno neprijavljenog kripto dohotka bez kazni za kasnu prijavu i kamata, uz uvjete i plaćanje u roku 60 dana od prijave.

Kontekst

Grčka je prije izglasavanja provela javno savjetovanje u listopadu. Tadašnji prijedlog predviđao je stopu od 10 posto, nižu od 15 posto o kojoj se raspravljalo u lipnju. Nova pravila dio su šireg financijskog paketa, a ne samostalnog zakona o kriptovalutama. Posebno je sporno pitanje zamjene jedne kriptovalute za drugu. Atena tvrdi da takva zamjena sama po sebi ne bi trebala pokretati porez na kapitalnu dobit, no formulacija koju su zastupnici usvojili mogla bi biti šira od namjere vlade.

Parlamentarna Znanstvena služba upozorila je da širok izraz koji pokriva otuđenja "za naknadu" može obuhvatiti i trgovinu tokena za token, iako objašnjenje uz zakon kaže da takve zamjene ne bi trebale stvarati oporezivi dobitak. Preporučila je izričito izuzeće i jasnija pravila za razmjene sa stablecoinima i tokenima elektroničkog novca.

Ključne brojke

Porez na neto dobit od kriptovaluta iznosi 10 posto, prag je 500 eura (557 dolara), a primjenjuje se od 1. siječnja 2027. Prinosi od stakinga, pozajmljivanja i DeFi likvidnosti oporezuju se po 15 posto. Gubici iznad 500 eura prenose se pet godina. Dobrovoljna prijava moguća je 12 mjeseci, uz plaćanje u roku 60 dana. Prijedlog iz listopada imao je stopu od 10 posto, dok se u lipnju spominjalo 15 posto.

Što to znači

Za grčke investitore to znači da će svaka prodaja kriptovalute za eure ili trošenje na robu i usluge moći biti porezno relevantna, pa će evidencija o nabavi i prodaji postati važnija. Prag od 500 eura nije "besplatnih" 500 eura dobitka: kada se prijeđe, oporezuje se cijeli iznos. Odvojeni tretman prinosa od stakinga, pozajmljivanja i DeFi likvidnosti znači da ti izvori nisu samo kapitalna dobit, nego kamatonosni dohodak po stopi od 15 posto. Nejasnoća oko zamjene tokena za token mogla bi posebno pogoditi trgovce koji prelaze iz jednog sredstva u drugo bez podizanja novca u fiat valuti.

Što slijedi

Grčka priprema administrativna pravila za provedbu poreza. Visoki dužnosnik Ministarstva financija rekao je Reutersu da će smjernice o transparentnosti transakcija i poreznim revizijama biti objavljene u nadolazećim tjednima. Vlada nije procijenila koliko će porez donijeti prihoda. Dužnosnici kažu da je tržište teško mjeriti jer mnogi grčki kripto investitori koriste platforme sa sjedištem u inozemstvu.