Za vjersko izuzeće od korištenja umjetne inteligencije na poslu nije nužno vjerovati u Boga

Papa Lav XIV upozorio je da umjetna inteligencija predstavlja prijetnju ljudskom dostojanstvu, no zabrinutost zbog te tehnologije ne postoji samo među vjernicima. David Durman, neteistički humanist i administrator na Sveučilištu u Kentuckyju, nedavno je ishodio vjersko izuzeće od korištenja umjetne inteligencije na radnom mjestu. Riječ je o prvom humanistu koji je osigurao takvu radnu prilagodbu koja mu omogućuje suzdržavanje od upotrebe AI-ja, a ujedno i o jednoj od prvih osoba koja je javno progovorila o traženju takve zaštite.

Durman se obratio Američkom humanističkom savezu (AHA), neprofitnoj organizaciji koja promiče sekularni humanizam, kako bi istražio može li dobiti pravnu zaštitu od obveze korištenja AI-ja na poslu. Smatra da upotreba te tehnologije ide protiv njegovih uvjerenja. Humanizam, kako je objasnio, okuplja uvjerenja o ljudskom iskustvu i načinu na koji ljudi djeluju u svijetu, a usredotočen je na ljudsku dobrobit i procvat, pojedinačno i kolektivno, te potiče osobu da poboljša vlastitu i tuđu dobrobit.

U priopćenju AHA-e upozorio je da AI ometa ljude u zarađivanju za život, da njezini ekološki troškovi znače katastrofu za čovječanstvo i planet te da zamjenom i otuđivanjem ljudske kreativnosti prijeti kulturi, primjerice umjetnosti i književnosti.

Kontekst

Humanizam nije protuvjerski, ali obično privlači ljude koji su skeptični prema Bogu ili drugim nadnaravnim silama, a ipak traže znanstveni i moralni okvir. Alexandria Huiskens, odvjetnica u AHA-i, rekla je da se zabrinutost zbog AI-ja i ljudskog dostojanstva može provlačiti kroz različite vjere i tradicije, poput katoličkog nauka, univerzalizma i humanizma, te da humanisti i neteisti trebaju znati da su i oni zaštićeni zakonom na radnom mjestu. Durmana je na traženje zaštite potaknula vijest da je Erin Maus, unitarijanska univerzalistica i softverska inženjerka, uspjela osigurati slične zaštite.

Njezina je situacija neobična jer je rijetkost da softverski inženjeri pišu programski kod bez ikakve pomoći AI-ja.

Što to znači

Durmanov slučaj pokazuje da se pravni okviri vjerskih izuzeća mogu protegnuti i na neteistička uvjerenja, što je važan signal poslodavcima koji sve više potiču upotrebu AI-ja. Glasnogovornik Sveučilišta u Kentuckyju Jay Blanton rekao je da ustanova zahtjeve za vjerske prilagodbe razmatra pojedinačno, uzimajući u obzir odgovornosti zaposlenika i okolnosti zahtjeva. U ovom je slučaju utvrđeno da se prilagodba može osigurati dok zaposlenik i dalje obavlja bitne funkcije svog radnog mjesta. Dodao je i da se prilagodbe mogu preispitivati kako se tehnologija i odgovornosti mijenjaju, kako bi ostale razumne i izvedive.

To upućuje na to da će poslodavci sve više morati usklađivati uvođenje tehnologije sa zaštitom uvjerenja.

Što slijedi

Durman se nada da će njegov primjer ohrabriti ljude sa sličnim brigama da potraže rješenje, ne nužno vjersko izuzeće, nego da svoje zabrinutosti slijede na najprikladniji način. Budući da su mu kolege i vodstvo preporučili isprobavanje AI alata, zatražio je izuzeće sada kako bi bio spreman ako preporuka jednom postane obveza. Kako upotreba AI-ja bude rasla, mogu se očekivati novi zahtjevi za prilagodbama, a sveučilište već najavljuje da će ih povremeno preispitivati.