Sve najnovije informacije o podatkovnim centrima za umjetnu inteligenciju

Masovni novi podatkovni centri fizički su temelj nada i snova tehnoloških tvrtki o umjetnoj inteligenciji. No juriš na širenje skladišta punih energetski gladnih servera izazvao je i sukobe diljem svijeta zbog utjecaja na elektroenergetske mreže, račune za struju, obližnje zajednice i okoliš. Podatkovni centri bili su glavna dvostranačka tema uoči izbora 2026., a birači su na biralištima uglavnom bili protiv njihova širenja.

Nakon izbora demokratski čelnici pozivaju na dodatna ograničenja i usporavanje gradnje podatkovnih centara, s čime će se AI tvrtke morati nositi. Republikanka Susan Collins iz Mainea priznala je poraz u utrci za Senat koja je bila obilježena tehnologijom, a demokrat je, prema projekcijama, pobijedio u Ohiju. Teksas, gusto naseljen podatkovnim centrima, „okrenuo se plavo“. Najmanje 37 ljudi uhićeno je zbog prosvjeda protiv podatkovnih centara, a Teksas sada traži da podatkovni centri prođu reviziju prije priključenja na mrežu, iako tvrtke i dalje dobivaju dozvole unatoč navodnom moratoriju.

U međuvremenu su Microsoft odustao od najvećeg projekta podatkovnog centra u Ujedinjenom Kraljevstvu, Amazon financira novu nuklearnu elektranu u Indiani, a Nvidia jamči do 105 milijardi dolara podrške OpenAI-jevom podatkovnom centru.

Kontekst

Podatkovni centri su skladišta puna energetski gladnih servera koji služe kao fizička osnova za razvoj umjetne inteligencije. Moratorij je privremena zabrana gradnje, a revizija je provjera koju podatkovni centri moraju proći prije spajanja na elektroenergetsku mrežu. OpenAI svoje podatkovne centre preimenuje u „compute kampuse“, a tvrtka se povlači i iz ugovora o tajnosti (NDA) za takve projekte. Američki predsjednik Trump predložio je da se zajednicama isplaćuje „dividenda“ kako bi podatkovni centri postali popularniji.

Ključne brojke

Godina 2026. — izbori na kojima su podatkovni centri bili glavna dvostranačka tema. Najmanje 37 — toliko je ljudi uhićeno zbog prosvjeda protiv podatkovnih centara. 105 milijardi dolara — iznos do kojeg Nvidia jamči podršku OpenAI-jevom podatkovnom centru.

Što to znači

Posljedice su višestruke. Podatkovni centri mogli bi poslati američko klimatsko onečišćenje u nebo, izbrisati desetljeća napretka u kvaliteti zraka i ugroziti zalihe vode u Arizoni. Istodobno raste problem elektroničkog otpada. Tvrtke poput OpenAI-ja i Amazona obećavaju bližu suradnju sa zajednicama i pokrivanje energetskih troškova, no nezadovoljstvo birača ne jenjava. Dvostranački zakon želi podatkovne centre učiniti odgovornima za potrošnju energije, a Kalifornija pooštrava pravila o energiji i vodi te traži veću transparentnost. Virginia je osnovala AI radnu skupinu i kreće u ograničavanje podatkovnih centara.

Što slijedi

Očekuju se daljnja ograničenja i usporavanja, revizije prije priključenja na mrežu te radne skupine na državnoj razini. Trumpova administracija želi dopustiti podatkovnim centrima skrivanje onečišćenja zraka, a u SAD-u se gradi sve više plinskih projekata za njihovo napajanje. Google svoje podatkovne centre želi napajati nuklearnom energijom, a tvrtke razmatraju i neobična rješenja poput podzemnih tunela i AI satelita u svemiru.