Studija bi mogla razjasniti zašto niža tjelesna temperatura produljuje životni vijek mnogih vrsta

Novo istraživanje na oblićima baca svjetlo na to kako bi hladnoća mogla produljiti životni vijek. Znanstvenici su uzgajali obliće C. elegans na umjereno niskim temperaturama i pratili molekularni put povezan s proizvodnjom BH2 i tirozina. Rezultati upućuju na to da bi hladnoća mogla pokrenuti niz bioloških reakcija koje štite stanice i pridonose duljem životu, no autori upozoravaju da se nalazi na crvima ne mogu jednostavno prenijeti na ljude.

U pokusima su oblići na hladnoći postupno pojačavali proizvodnju BH2, pomoćne tvari za mnoge enzime, uključujući one koji grade moždane kemikalije. Iako se BH2 najprije stvara u mišićima, širi se i u druge dijelove tijela, poput crijeva i mozga. U ovom istraživanju to je povećalo proizvodnju tirozina i pridonijelo duljem životnom vijeku. Kada su znanstvenici ljudskim stanicama dodali BH2 ili tirozin, tretmani su odbijali toksične proteinske nakupine povezane s neurodegenerativnim bolestima. No, biološki odgovor u stanicama ne znači automatski zdravstvenu korist, posebno ne tako složenu kao što je usporavanje starenja.

Kontekst

C. elegans je oblić, sitni crv koji se često rabi kao model u istraživanjima dugovječnosti. BH2 je pomoćna tvar za mnoge enzime, a tirozin je tvar čija je proizvodnja u ovom pokusu porasla. Hladno izlaganje popularno je predstavljeno kao wellness prečac, od ledenih kupki do krioterapije cijelog tijela, a navodne koristi uključuju više dopamina, mršavljenje, jači imunitet ili sporije starenje. Znanstveni dokazi za te tvrdnje su oskudni, ali veza između temperature i dugovječnosti zanima znanstvenike više od stoljeća. Blago sniženje temperature okoline može produljiti život oblićima, vinskim mušicama i miševima.

Objašnjenja uključuju promjene u mitohondrijima, smeđem masnom tkivu, imunosnim molekulama citokinima, reaktivnim kisikovim vrstama i proteasomu, staničnom sustavu za uklanjanje otpada. Spominje se i teorija stope života, prema kojoj niži metabolizam znači dulji život.

Ključne brojke

Veza temperature i dugovječnosti intrigira znanstvenike više od 100 godina. Žutotrbi svizci mogu provesti do sedam mjeseci godišnje u hibernaciji, a njihovo biološko starenje tijekom hibernacije praktički staje. U malom istraživanju na dvanaest ljudi izloženih blagoj hladnoći do osam sati, većina je pokazala znakove bolje regulacije šećera u krvi, ali riječ je o kratkoročnim učincima. Godine 2023. istraživači su otkrili da umjereno niske temperature pojačavaju aktivnost proteasoma u C. elegans i ljudskim stanicama.

Što to znači

Nalazi jačaju ideju da su mišići aktivni sudionici u procesu starenja. Osim kretanja, njihov kemijski učinak mogao bi mijenjati način na koji stare druga tkiva. Istraživači Hanseul Lee i Seung-Jae Lee, koji nisu sudjelovali u studiji, istaknuli su da mišićni metabolom, cjelokupni skup metabolita, može biti izvor signala koji promiču dugovječnost. Postojeći lijek za metaboličko stanje može prilagoditi taj put, pa bi podaci o pacijentima koji ga uzimaju mogli poslužiti kao koristan test. Ipak, hladnoća zasad nije dokazani lijek protiv starenja, a rezultati na crvima daleko su od ljudi.

Što slijedi

Sljedeći korak moglo bi biti ispitivanje kliničkih podataka pacijenata koji uzimaju spomenuti lijek, kako bi se provjerilo drži li se mehanizam i u ljudima. Znanstvenici će morati razlučiti koje su kratkoročne, a koje dugoročne posljedice hladnoće te može li se njezin učinak sigurno i smisleno prevesti u zdravstvenu korist. Do tada, obećanja o sporijem starenju zbog ledenih kupki treba primati s oprezom.