Šest divljih ideja za ovjekovječenje vašeg uma

Znanstvenici već dugo pokušavaju odgonetnuti što čini našu svijest i osobnost. Iako znamo da sve počiva u mozgu od tri funte s milijardama neurona, pitanje kako očuvati taj osjećaj sebe i nakon smrti zaokuplja neke dalekovidne tehnologe. Oni se nazivaju "čuvarima uma" i istražuju različite putove, od zamrzavanja mozgova u tekućem dušiku do prenošenja sjećanja u oblak. U ovom tekstu donosimo tri od šest mogućih pristupa koji bi mogli omogućiti nastavak rada vašeg uma.

Jedan od najkontroverznijih pristupa je transplantacija glave. Ideju zagovara talijanski kirurg Sergio Canavero, koji je prije deset godina tvrdio da je pronašao volontera, programera Valerija Spiridinova. Spiridinov je prvo pristao, ali je odustao i oženio se. Kritičari tvrde da bi takav zahvat bio više ubojstvo nego medicina, a volonteri bi mogli ostati paralizirani i ovisni o ventilatoru. Canavero pak tvrdi da je spajanje prekinutih leđnih moždina već moguće, pozivajući se na istraživanje na svinjama čije su leđne moždine prerezane i zatim spojene, nakon čega su sve svinje ponovno mogle stajati i nesigurno hodati. No, vodeći stručnjaci poput Grégoirea Courtinea ne vjeruju u to.

Kontekst

Pojmovi poput "čuvari uma" odnose se na tehnologe koji istražuju načine da se mozak održi na životu i nakon smrti. Jedna od metoda je transplantacija glave, gdje bi se glava primatelja presadila na tijelo donora kojemu je mozak mrtav. Druga metoda uključuje "umne klonove", odnosno digitalne avatare koji oponašaju osobu. Tvrtke poput StoryFile, Afterlife AI i Synthesia već omogućuju korisnicima da učitaju svoje podatke i lik kako bi stvorili bots koji dijele sjećanja ili video glave koje zvuče i izgledaju poput njih. Neki influenceri puštaju svoje AI klonove da rade na TikToku, a ljudi grade avatare svojih roditelja kako bi sačuvali njihove osobnosti.

Treći pristup je "mozak u staklenci", gdje tvrtka Bexorg prikazuje novinarima stvarne ljudske mozgove u kadama, nabavljene od donora organa ubrzo nakon smrti.

Ključne brojke

Mozak teži tri funte i sadrži milijarde neurona i trilijune nježnih veza. Knjiga o umnim klonovima objavljena je prije 12 godina. Canavero je prije 10 godina tvrdio da je pronašao volontera. Istraživanje na svinjama uključivalo je prerezivanje leđnih moždina na tri svinje, koje su zatim mogle stajati i nesigurno hodati. Godine 2025. održan je događaj UCLA Department of Communication pod nazivom "The Bridge to Humanizing AI", gdje je Rothblattin avatar Marvatar projiciran na ekranu.

Što to znači

Ovi pristupi otvaraju pitanja o identitetu i svijesti. Dok znanstvenici nemaju jasnu definiciju svijesti, a kamoli dijagnostički test za avatare, sve ostaje siva zona. Digitalni klon možda nije vi, ali bi jednog dana mogao biti dovoljno dobar za nekoga drugoga. Istraživanja o transplantaciji glave i spajanju leđnih moždina mogla bi dovesti do medicinskih napredaka, čak i ako krajnji cilj – očuvanje uma – ne uspije. Unatoč komičnim rezultatima, nezdravim vezama ili jezivim vibracijama, sve veći realizam generativne AI potiče ljude da emocionalno prihvate avatare kao stvarna bića.

Što slijedi

Daljnja istraživanja će vjerojatno nastaviti istraživati granice između života i smrti, uma i stroja. Hoće li transplantacija glave postati stvarnost ili će ostati u domeni znanstvene fantastike, tek će se pokazati. U međuvremenu, tehnologija umnih klonova i mozga u staklenci razvija se brže nego što možemo predvidjeti, a pitanje svijesti i dalje ostaje otvoreno.