Science Corporation ugrađuje svoj čip za obnavljanje vida prvom pacijentu oboljelom od Stargardtove bolesti
Max Hodak, izvršni direktor tvrtke Science Corporation i bivši predsjednik te suosnivač Neuralinka, objavio je na pozornici TechCrunch Disrupta da je njegova tvrtka implantirala čip PRIMA za vraćanje vida prvom pacijentu oboljelom od Stargardtove bolesti. Riječ je o nasljednoj očnoj bolesti koja postupno uništava središnji vid. Implantacija je obavljena u svibnju u Sydney Eye Hospitalu u Australiji, u sklopu tekućeg ispitivanja.
Hodak je objasnio da se radi o čipu veličine dva milimetra puta dva milimetra koji se postavlja u stražnji dio oka, gdje su fotoreceptori degenerirali. Pacijent zatim nosi naočale s kamerom koje prenose sliku svijeta do čipa, a implantat radi poput umjetnih fotoreceptora. Tijekom prve rehabilitacijske sesije pacijent je vidio slovo, a tijekom druge uspio je pročitati riječ. Hodak je opisao da vid nije širokog polja ni u boji, nego mrlja u središnjem vidu, crno-bijela, ali oštra i visokog kontrasta, pa pacijent može vidjeti nekoliko slova odjednom, kao da gleda kroz slamku.
Kontekst
Stargardtova bolest pogađa vanjsku retinu, uzrokujući postupno odumiranje svjetlosno osjetljivih stanica, dok unutarnja retina, koja prenosi vizualne signale u mozak, može ostati pošteđena. Bolest stvara središnju slijepu pjegu koja se s vremenom povećava. PRIMA je inače komercijalno dostupan u Europi za pacijente koji su izgubili vid zbog geografske atrofije, naprednog oblika starosne makularne degeneracije. Science Corporation vjeruje da se njezin pristup može primijeniti na više bolesti, uključujući Stargardtovu, koja se trenutačno smatra neizlječivom. Hodak je na pozornici rekao: "Retina je dio središnjeg živčanog sustava.
Smatramo kohlearne implantate, retinalne proteze, motoričke proteze, sve su to različite vrste BCI-ja." Objasnio je i da je vid za mozak samo električna aktivnost niz optički živac, pa ako se optički živac može pravilno signalizirati, može se omogućiti vid.
Ključne brojke
Otprilike 150.000 ljudi diljem svijeta izgubilo je vid zbog Stargardtove bolesti. Implantat PRIMA veličine je dva milimetra puta dva milimetra. Postupak ugradnje traje sat vremena. Prvi pacijent primio je implant u svibnju. Tvrtka planira da će sljedeća generacija uređaja biti u ljudima tijekom sljedeće godine, a u pet godina žele se približiti prirodnoj oštrini vida.
Što to znači
Ovo je prvi put da je PRIMA implantiran pacijentu sa Stargardtovom bolešću, što je važan korak za tvrtku koja želi dokazati da njezine metode djeluju i razviti održiv posao. Hodak je istaknuo da je cilj proširiti BCI tehnologiju na širok raspon medicinskih primjena, a ne samo na način upravljanja računalima. Science Corporation razvija i senzor koji se umeće unutar lubanje i leži na vrhu mozga, za razliku od Neuralinkovog uređaja koji se umeće izravno u moždano tkivo. Tvrtka vjeruje da bi taj senzor mogao pomoći kod neuroloških stanja, primjerice praćenja neurološke aktivnosti u pacijenata s tumorima mozga.
Hodak je najavio i prvu kliničku indikaciju, još javno neobjavljenu, a riječ je o neurodegenerativnoj bolesti koju su svi čuli. Spomenuo je i moždani udar te mogućnost dodavanja novih kortikalnih područja. Dugoročna misija tvrtke je razumjeti kako mozak stvara um i naučiti graditi inženjerske mozgove. Hodak smatra da će mnogi ljudi na kraju koristiti neku vrstu BCI-ja, iako tvrtka ne dizajnira za "zdrave 40-godišnjake", vjeruje da će ljudima BCI trebati do 60. ili 70. godine. Cilj je produžiti ne samo životni vijek nego i zdravstveni vijek.
Što slijedi
Sljedeći korak je povećati vidno polje izradom većeg implantata, pri čemu se mora riješiti zakrivljenost oka, te smanjiti elektrode kako bi se postigla bliža prirodna razina detalja.