Operater Wikipedije kaže da bi loša presuda o autorskim pravima u vezi s AI mogla ugroziti otvoreni web

Zaklada Wikimedia, neprofitna organizacija koja stoji iza Wikipedije, uključila se u niz značajnih autorskopravnih sporova povezanih s umjetnom inteligencijom. U petak je podnijela pravni podnesak prijatelja suda u slučajevima u kojima se izdavači, uključujući The New York Times, suprotstavljaju OpenAI-u i Microsoftu. Zaklada pritom ne staje ni na jednu stranu, nego traži srednji put. Želi da sudovi pravno zaštite treniranje velikih jezičnih modela na autorskim djelima, ali ne i chatbotove koji ta djela ponovno izbacuju korisnicima.

Upozorava da bi presuda koja je previše crno-bijela mogla ili uskratiti wikipedijancima korisne alate temeljene na umjetnoj inteligenciji ili ugroziti otvoreni web.

U podnesku Zaklada izražava zabrinutost da pozicije stranaka u ovom slučaju traže preširoka rješenja. Njezin je cilj da sudska praksa razlikuje treniranje modela od ponovnog izbacivanja sadržaja korisnicima. Zaklada ne traži potpunu zabranu treniranja na autorskim djelima, ali ni potpunu slobodu chatbotova da ta djela vraćaju korisnicima. Podnesak je predan u petak, a Zaklada u njemu ne zastupa ni izdavače ni tvrtke OpenAI i Microsoft.

Kontekst

Veliki jezični modeli (LLM) sustavi su umjetne inteligencije koji se treniraju na velikim količinama podataka, uključujući autorska djela. Chatbotovi su sučelja koja korisnicima vraćaju odgovore, a u ovom kontekstu riječ je o ponovnom izbacivanju autorskih djela. Otvoreni web pojam je iz izvornog teksta i odnosi se na javno dostupan sadržaj na internetu. Podnesak prijatelja suda pravni je dokument kojim se treća strana uključuje u spor kako bi iznijela svoj stav. Zaklada Wikimedia neprofitna je organizacija koja stoji iza Wikipedije, a u ovim sporovima izdavači uključuju The New York Times, dok su na drugoj strani OpenAI i Microsoft. Wikipedijanci su suradnici Wikipedije.

Što to znači

Odluka u ovim sporovima mogla bi oblikovati pravila za umjetnu inteligenciju i autorska prava. Ako sudovi prihvate preširoko tumačenje, wikipedijanci bi mogli izgubiti korisne alate temeljene na AI, a otvoreni web mogao bi biti ugrožen. Zaklada zato želi izbjeći crno-bijelu presudu koja bi ili potpuno zaštitila treniranje modela ili potpuno zabranila ponovno izbacivanje sadržaja. Riječ je o značajnim slučajevima, pa bi ishod mogao utjecati na ravnotežu između zaštite autorskih djela i dostupnosti AI alata. Zaklada upozorava da bi previše pojednostavljena presuda mogla naškoditi objema stranama.

Što slijedi

Podnesak je predan u petak, a sporovi su u tijeku. Zaklada je iznijela svoj stav ne stajući ni na jednu stranu. Sudovi će morati odvagnuti argumente izdavača, OpenAI-a, Microsofta i Zaklade Wikimedia. Nije poznato kako će sudovi odlučiti. Ostaje vidjeti hoće li prihvatiti srednji put koji predlaže Zaklada Wikimedia: zaštitu treniranja velikih jezičnih modela na autorskim djelima, ali ne i chatbotova koji ta djela ponovno izbacuju korisnicima.