Ekolog koji otkriva nevidljive mreže koje oživljavaju prašume

U središnjoj Panami, u prirodnom spomeniku Barro Colorado, šumska ekologinja Daisy Dent, viša znanstvenica na ETH Zürichu, nadgleda niz parcela koje prate stoljeće šumskog vremena. Neke sežu u 19. stoljeće. Nijedno drvo nije posađeno ljudskom rukom; Dent kartira, mjeri i prati svako deblo.

Dent radi u međunarodnoj mreži i proučava interakcije životinja i biljaka koje omogućuju oporavak šuma. Cilj je jeftina alternativa uobičajenim programima ugljičnih kredita, gdje se velika područja sade jednom vrstom. Njezino istraživanje već više od desetljeća pokazuje da monokulturni programi mogu biti skupe pogreške, a otpornije šume mogu se prirodno obnoviti u nekoliko desetljeća i ponovno upijati velike količine CO2.

Kontekst

Barro Colorado je rezervat šumovitih poluotoka i otoka nastalih kada je gradnja Panamskog kanala poplavila područje 1914. Njime upravlja Smithsonian Tropical Research Institute, a generacije ekologa prikupile su više od stoljeća zapisa. To Dent omogućuje da prati zašto se neke parcele oporavljaju nakon krčenja za poljoprivredu i šumarstvo, a druge zaostaju. Voćojedi poput paučjih majmuna, šišmiša i papiga sade više od 70% drveća u tropskim šumama, ostavljajući sjeme u hranjivom izmetu. Mnoge vrste zajedno su stvorile raznoliku parcelu staru 70 godina, dok je slična parcela s vrstom Gustavia superba homogenija, a agutiji su gotovo jedini životinjski arhitekti.

Ključne brojke

Tropske šume čine oko 40% ugljika pohranjenog na kopnu. Procjena iz 2024. u Natureu navodi da bi se oko 215 milijuna hektara šuma, površina veća od Meksika, moglo prirodno obnoviti. Više od 70% drveća u tropskim šumama sade životinje. Neke parcele prate obnovu od 20 do 100 godina, a jedna raznolika parcela stara je 70 godina. Panamski kanal poplavio je područje 1914., a Pariški sporazum oblikovan je 2015.

Što to znači

Dentini nalazi pomažu odlučiti kada pustiti ekosustave da se sami obnove, a kada im pomoći. “Tropske šume počivaju na ovoj golemoj mreži interakcija”, rekla je Dent, misleći na gljive, oprašivače i raznosače sjemena. Podržavanje tih odnosa ključno je za šume koje vežu ugljik i pomažu lokalnim zajednicama i divljim vrstama. Nakon Pariškog sporazuma 2015. svjetski čelnici podržali su planove za obnovu bilijuna stabala, nakon što je Thomas Crowther istaknuo njihov potencijal da uhvate desetljeće globalnih emisija.

Što slijedi

Ostaje pitanje kako uzgojiti dva stabla za svaku zvijezdu u Mliječnoj stazi. Neki startupi predlažu dronove za raspršivanje sjemena i sjemenke obložene hranjivim tvarima, no Dent već dva desetljeća proučava prirodnu obnovu. Kao postdoktorandica 2005. pridružila se projektu Prorena, zajedničkoj inicijativi Smithsonian Tropical Research Institute i Yale School of Forestry and Environmental Studies, koja je tražila najbolji način za uspostavu raznolikih autohtonih šuma na krčenom zemljištu. Godine 2009. objavila je rad prema kojem se populacije životinja brzo oporavljaju dok šume prirodno rastu. Godine 2010. počela je raditi u Barro Coloradu na parcelama Julie Denslow, koje je 1994.

identificirala kao prirodno obnovljene 20 do 100 godina.